750. obljetnica prisutnosti franjevaca u Boki kotorskoj – Kotoru

Kotor

Franjevačka provincija svetog Jeronima u Istri i Dalmaciji svečano je u petak 9. listopada 2015. u Kotoru proslavila jubilej 750. obljetnicu prisutnosti franjevaca u Boki kotorskoj – Kotoru. Djelovanje Reda manje braće u Boki – Kotoru seže u prvu polovicu 13. stoljeća. U cijeloj Boki, od Herceg-Novoga do Kotora, tijekom više od sedam stoljeća djelovalo je 18 franjevačkih postaja, hospicija kao i tri samostana u Budvi, jedan u Ulcinju i Baru. Franjevci su ostavili dubok trag na duhovnosti cijele regije. U Boku kotorsku dolaze iz Dubrovnika. Prvi pisani tragovi o njihovu stalnom životu u Kotoru potječu iz godine 1265., i govore kako su braća Bogdan i Picineg, sinovi Dragona de Scelpa, 1265. godine darovali Maloj braći kuću za stanovanje na Šuranju. Godine 1268. papa Klement IV. imenuje Tomu Bosiljeva Kotoranina prokuratorom i sindikom Provincije Sklavonije osnovane između 1227. i 1232. godine, što svjedoči o tome da su franjevci i ranije tu prisutni.Važan moment za život Male braće je svakako utemeljenje samostana 1286. godine, kojega podiže kraljica Jelena de Curtene. Fratri i njihovi samostani prolazili su kroz razna iskušenja. Dijelili su sudbinu svog hrvatskog naroda. Do danas je ostao samo samostan Svete Klare u Kotoru u koji su se franjevci uselili, papinim dekretom, 1575. Samostan je bivša napuštena nastamba klarisa na sjeverozapadu grada tik uz gradske zidine. Tu su do danas. Kotorski franjevci su pored prvotnog pastoralnog djelovanja ostavili dubok trag u kulturi. Svjedok tomu je i vrijedna knjižnica koja ima oko 20000 naslova. Njezini korijeni sežu u 14. stoljeće, u vrijeme biskupa Dujma (1352. – 1368.), koji je i sam bio iz Reda manje braće. On dariva braći (franjevcima) Bibliju, zbirku Monaldijana i druge knjige. Knižnica posjeduje 45 prvotisaka (inkunabula). Tu su i ulomci starih srednjovjekovnih rukopisa, notnih zapisa i dr. U samostanu je dugo djelovala i škola. Cjelokupnu pastoralnu, duhovnu i kulturnu djelatnost franjevaca u Kotoru kroz stoljeća pokušali su osvijetliti izlagači na znanstvenom skupu koji je započeo u crkvi Svetog Pavla. Ta crkva, koju su Francuzi devastirali prilikom okupacije, bila je mjesto isposništva kotorske blaženice Ozane u XVI. stoljeću, kao što je u svom pozdravu, na početku istaknuo i kotorski biskup Ilija Janjić. Obnovljena crkva Sv. Pavla je danas u vlasništvu općine.
Znanstvenim skupom moderirao je fra Filip Karadža. Dr. sc. fra Josip Sopta govorio je o povijesti franjevaca u Boki. U izlaganju je osvijetlio razvoj i utjecaj raznih franjevačkih ogranaka na Boku. Mr. sc. Zorica Čubrović govorila je o djelatnosti fra Vite Kotoranina u zadužbini kraljice Jelene. O graditeljskoj djelatnosti franjevaca u Boki svjedoči lik fra Vite Kotoranina, koji je bio poznati graditelj samostana po Dalmaciji (Zadar, Dubrovnik i Kotor). On je bio i glavni graditelj samostana Sv. Spasa u Dečanima na Kosovu. Dr.sc. Meri Zirnija izlagala je o pleternim ulomcima iz samostana Svete Klare u Kotoru. Jasminka Grgurević održala je predavanje “Likovne predstave svetoga Franje i svete Klare u srednjovjekovnom slikarstvu Kotora”. Grgurević je istaknula kako su franjevci bili gorljivi zagovornici jedinstva Crkava, njegujući molitvu i kontemplaciju, koju ističe i istočna Crkva. Dr. Saša Brajović predstavila je oltar u crkvi Svete Klare. Prof. Brajović istaknula je da su franjevci zapravo bili preteče renesanse jer su u umjetnosti napravili iskorak komunicirajući s laicima umjetnicima, koji su na moderan način ljudima predočavali duhovne vrijednosti. Nevenka Šarčević govorila je na temu: „Opus kipara Francesca Cabiancae unutar mletačke skulpture 17. i 18. stoljeća u Dalmaciji. Osvrt na ulogu franjevaca kao naručitelja baroknih oltarnih cjelina”.

Svečanu euharistiju predvodio je kotorski biskup Ilija Janjić, radosno pozdravljajući sve, posebno franjevce, uz koncelebraciju provincijala zadarske provincije svetog Jeronima fra Andrije Bilokapića, provincijala Provincije Bosne Srebrene fra Lovre Gavrana, predstojnika samostana Svete Klare u Kotoru fra Filipa Karadže i još tridesetak franjevaca i svećenika. Na misi su sudjelovale i brojne redovnice različitih kongregacija, među njima i s. Kata Karadža, provincijska predstojnica franjevki Krista Kralja, bosansko-hrvatske provincije iz Sarajeva. Sudjelovao je i lijep broj vjernika. Zadarski provincijal fra Andrija u propovijedi je osvijetlio franjevačko hodočašće Bokom stoljećima.
Popodne su franjevci pod vodstvom mr. Vilme Kovačević obišli arheološke ostatke samostana na Gurdiću, kojega ruše Mlečani 1657. kako ne bi poslužio Turcima u opsadi Kotora. Lokalitet je otkriven 60-ih godina 20. stoljeća kada je tu trebala biti izgrađena pošta. Velikim zalaganjem savjesnih znanstvenika sa Cetinja i Kotora lokalitet je spašen premda su lokalne komunističke vlasti nepovratno uništile nekoliko vrijednih artefakata.
Proslava je zaključena svečanim koncertom klasične glazbe u crkvi Svete Klare u Kotoru, u izvedbi renomiranih umjetnika Vedrane Šimić (sopran), Domagoja Dorotića (tenor) i Simona Dešpalja za klavirom. Na repertoaru su se našla djela G. Puccinija, G. F. Haendela, J. S. Bacha, G. Verdija, I. Tijardovića, J. Gotovca i dr. Spomenuti umjetnici su sudjelovali i u prethodnom liturgijskom slavlju, predvodeći pjevanje.

Više fotografija pogledajte ovdje.

Misa: https://youtu.be/abYMl3L6YLw

Predavanje: https://youtu.be/xfCqH6d2Euk

Arheološki lokalitet Franjevačkog samostana sv. Frane u Kotoru:

Radio DUX Tivat: http://www.radiodux.me/vijesti/kultura/o-znanstvenom-skupu-i-750-obljetnici-franjevaca-u-boki-kotorskoj