Franjevačka provincija
Sv. Jeronima

Godina posvećenog života: Predstavljanje franjevaca

images-2015-maj-2015-05-15-008-253x190

U petak, 15. svibnja 2015. u sklopu niza predstavljanja redova, zajednica i družbi redovnica i redovnika koji djeluju na području Porečke i Pulske biskupije, u kapeli Milosrdnog Isusa u Puli, fra Bojan Rizvan iz pulskog Samostana sv. Antuna Padovanskog predstavio je franjevačku karizmu, svoj Red, franjevce (OFM) i Provinciju sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri sa sjedištem u Zadru. Te susrete organiziraju sestre Milosrdnog Isusa pa je susret započeo molitvom krunice Božjeg milosrđa i uvodnim pozdravom predstojnice pulskog samostana sestara Milosrdnog Isusa s. Jaire Udovičić.

Fra Bojan je započeo svoje predavanje objasnivši pojam karizme. Istaknuo je kako su karizme nezasluženi Božji darovi koje neka osoba prima na službu Crkve, te je napomenuo razliku izmedu karizmatika i fanatika time što karizmatične osobe znaju tim darovima upravljati i koristiti ih na dobro čitave Crkve, a ne neko svoje osobno dobro. Jedan od najpoznatijih karizmatika u povijesti bio je sv. Franjo Asiški, koji je svoju karizmu i duhovnost najviše izricao kroz molitvu što iščitavamo iz njegovih spisa. Prvi životopisac sv. Franje, Toma Čelanski, je istaknuo kako je Franjo čovjek koji je sav njegov postao molitva, napomenuo je predavač.

Franjo je, na nagovor suvremenika, svojoj braći u pravilima napose istaknuo da su pozvani „nasljedovati nauk i stope Gospodina našega Isusa Krista“, tj. živjeti evanđelje u svakodnevnom životu. Druga oznaka Franjine i franjevačke duhovnosti jest znati živjeti dan, tj. ne biti zarobljen ni u prošlosti ni u budućnosti, nego živjeti život takav kakav je, ovdje i sada. Nadalje, prema Franji za pravilnu i zdravu duhovnost potrebna je trinitarna usmjerenost, što znači u jednakoj mjeri biti usmjeren na Oca, Sina i Duha Svetoga jer se Bog takvim objavio. Zatim je potrebno biti otvoren nadisajima Duha, tj. imati otvoreno uho prema Duhu Svetome i slušati njega, a ne usmjeravati život samo prema svojim idejama i željama. Potrebna je, nadalje, poslušnost Riječi i riječima drugih, što se očituje u skromnosti prihvaćanja savjeta čak i od onih od kojih se nikada ne bi nadali savjetu, pa čak i od najmanjeg novaka. Za izgradnju franjevačke duhovnosti potrebno je svoj temelj pronaći u Pismu i liturgiji te tako, primjerice, znati da Misa nije tek jedna od pobožnosti nego je to izvor, hrana, Božji dodir. Oni koji žele slijediti duhovna načela sv. Franje moraju kroz molitvu ostvariti povezanost s Gospodinom i na tome temeljiti življenje svoje trenutne situacije i svog životnog konteksta. I, na kraju, da bi se moglo adekvatno živjeti duhovnost sv. Franje nužno je razumijevanje sadržaja vjere jer Franjo je baštinik teološkog zahtjeva vjere izrečenog kroz fides querens intellectum.
Potrebno je shvatiti što Bog želi od nas, i prihvatiti to, uz pomoć svih drugih darova koje nam Bog daje, naglasio je fra Bojan.

U nastavku je predstavio svoju provinciju, Provinciju sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri sa sjedištem u Zadru.
Franjevci su crkveni red kojega je osnovao Sv. Franjo iz Asiza u Italiji (1181-1226). Prema pisanim izvorima Franjo je “bačen protivnim vjetrovima” boravio i na hrvatskoj strani Jadrana: najvjerojatnije u Trogiru ili Zadru. Od tada započinje franjevačka prisutnost u našem narodu. Ubrzo je broj franjevaca porastao pa je trebalo organizirati više pokrajina ili provincija, odnosno vikarija. Hrvatska provincija se osamostalila 1393. god. čemu svjedoči i pečat koji se čuva u Britanskom muzeju u Londonu. Provincija sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri sa sjedištem u Zadru danas ima 56 svečano zavjetovane braće, koji žive i djeluju u 24 samostana u Hrvatskoj.
Susret je zaključen pitanjima okupljenih o nekim praktičnim aspektima življenja duhovnosti, o svakodnevnom životu redovnika, formaciji, pozivu, što je fra Bojan sa notom humora predstavio kroz osobni primjer.