OBLJETNICA ROĐENJA FRA AMBROZA TESTENA I PROSLAVA SVETE EUFEMIJE U RABU I KAMPORU

120. obljetnica od rođenja našega fra Ambroza Testena dostojno i dolično  obilježena je u gradu Rabu i u Kamporu. Naš jednostavni brat – svi to znamo – imao je osebujni dar za crtanje i slikanje. Nije prošao slikarske škole, iako je više poznatih profesora slikarstva i povijesti umjetnosti držalo da ima izraziti slikarski talent. Ni sam nije mario da pođe u slikarske škole. Ostao je samouki amaterski slikar, uvijek sklon težnji vlastitog slikarskog izražavanja. Znakovito je istaknuti da je tek u poznim godinama – oko svoje sedamdesete – napustio izražavanje u klasičnim figurativnim oblicima, i do kraja života slikao u potpunoj slobodi likovnog izražavanja. To je došlo do izražaja nadasve u Kamporu, gdje je kao posve moderni slikar zapažen od naših ponajboljih kritičara likovne umjetnosti, primjerice Tonka Maroevića, Željke Čorak, Dalibora Jelavića i brojnih drugih. Posebnu pažnju fra Ambrozovu modernom slikasrstvu posvetio je kritičar modene umjetnosti Ive Šimat Banov, koji je objavio dvije monografije o fra Ambrozovu slikarstvu.  Ne manje, s fra Ambrozovim slikarstvom bavila se i jedanko snažna kritičarka moderne umjetnosti, Margarita Sveštarov Šimat, koja je godine 2016. objavila  zapaženu studiju u katalogu/monografiji povodom posljednje od velikog niza izložbi fra Ambrozovih crteža i slika, u studenomu spomenute godine.

Gore rečeno bilo je dovoljno da se fra Ambrozovu 120. obljetnicu rođenja obilježi dolično i dostojanstveno. Fra Ivan Gavran, poglavar samostana u Kamporu, fra Bernardin Škunca i fra Mate Polonijo, u dobroj suradnji sa spomenutim Ivom Šimatom Banovim i Margaritom Sveštarovom, suglasili su se da se o spomenutoj obljetnici priredi Okrugli stol o fra Ambrozovu slikarskom djelu te da se za tu priliku objavi još jedna monografija o fra Ambrozu, ovaj put na podlozi literarnoga teksta koji je prije nešto vremena o fra Ambrozu – u časopisu Književna Rijeka – objavio fra Bernardin Škunca, i da se ta monografija predstavi uz Okrugli stol. Oboje spomenuto održano je 16. rujna ove godine u kongresnoj dvorani hotela Imperijal u gradu Rabu. Za Okruglim stolom, koji je veoma umješno i sadržajno vodio vlč. Anton Šuljić, bili su spomenuti Šimat Banovi, Polona Juranić iz Slovenskoga društva iz Zagreba, Mira Francetić, ravnateljica Galerije naivne i autsajderske umjetnosti u Zagrebu, fra Viktor Papež, u ime franjevaca iz Slovenije, i fra Bernardin Škunca. U veoma opuštenom i bogatom sadržaju sudionici Stola su sa različitih gledišta prikazali život i slikarsko djelo našega fra Ambroza. Prema svima nazočnima – nažalost, ne odveć mnogobrojnima zbog velikog nevremena tog dana u Rabu – razgovor u trajanju od jedan sat i pol protekao je na veliko zadovoljstvo sviju. Potom je Ive Šimat Banov predstavio fra Bernardinovu monografiju pod naslovom Slikarska zaigranost jednoga mirnog fratra, istaknuvši njenu literarnu vrijednost, te iznimnu bliskost i istinitost pisanja s fra Ambrozom u “ja formi”.

Istoga dana poslije podne – dan je ujedno svete Eufemije, zaštitnice naše kamporske župe – u samostanskoj crkvi u Kamporu slavila se svečana sveta misa koju je predvodio provincijal fra Andrija Bilokapić, koji je u svojoj duboko sadržajnoj homiliji objednio mučeničko svjedočanstvo svete djevice Eufemije i našega fra Ivana Perana, kojemu se istoga dana prije podne proslavila godišnja obljetnica na Košljunu, i fra Ambrozovo čudesno slikanje Isusove muke, smrti i uskrsnuća, odnosno Isusova spasiteljskoga časa.

Zaslužuje da se spomene lijepo pjevanje Snježane Demarin, profesorice glazbe u Puli, i supruga Davora Demarina u pratnji na gitari, na početku i na kraju programa u hotelu Imperijal, članovi klape Shalom iz naše župe u Puli, koja je pjevala i svirala u poslijepodnevnom misnom slavlju, a nakon slavlja u druženju u klaustru samostana, pjevala je  kamporska muška klapa Eufemija. Susret je završio prigodnim domjenkom u samostanskoj blagovaonici.

Fra Bernardin Škunca