Franjevačka provincija
Sv. Jeronima

Održana komemoracija u povodu smrti dr. fra Špire Marasovića

Komisija Hrvatske biskupske konferencije Iustitia et pax i Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK priredili su u petak, 24. svibnja u zgradi HBK u Zagrebu komemoraciju u povodu smrti dr. fra Špire Marasovića. Dr. Marasović bio je član Komisije HBK Iustitia et pax i član Upravnog odbora Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK.
„Fra Špiro je za mene prije svega dobar čovjek, iskreni kršćanin, skroman franjevac, angažirani teolog i proročka pojava u hrvatskom suvremenom društvu”, rekao je na komemoraciji predsjednik Komisije „Iustitia et pax” sisački biskup Vlado Košić te istaknuo kako je fra Špiro želio zahvaćati u društvenu zbilju, još u vremenu komunističkog sustava, pa sve do naših dana u demokratskoj i samostalnoj Hrvatskoj.
„Njega je zanimalo kako Evanđelje može utjecati na život u našoj svakodnevici, kako se kršćanska misao može primijeniti i implementirati u konkretnom životu. Zato je želio utjecati na promjene, na promjene čovjeka i njegova mentaliteta kao i na promjene društva. Možda bismo i mi, koji ne možemo zatomiti da smo i bili i jesmo inspirirani Špirinom jednostavnošću, istinoljubivošću i hrabrošću u zastupanju Kristova Evanđelja, trebali više autokritičnosti, poklanjajući svoju pozornost uvijek i prije svega onome što Bog od nas očekuje hic et nunc, svjesni da je naša uloga – kako bi upravo on rekao, svjestan zadaće koju je Crkva dobila od Krista – nezamjenjiva, tj. da nitko drugi umjesto nas ne može učiniti ono što baš mi, kršćani trebamo učiniti. Ako to ne učinimo, savjest nam ne može biti mirna”, upozorio je biskup Košić.
V. d. pročelnika Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve dr. Gordan Črpić istaknuo je kako kod Špire nalazimo ponajbolje analize hrvatskoga društva.
„Jako je dobro poznavao što se događa, kuda ide, sjajno je iščitavao znakove vremena u društvu u kojemu djeluje, i moglo bi se reći da je njegovo djelo svojevrsna paradigma, udžbenički pristup socijalnog nauka Crkve. Kreće od toga da vidi što je, da se ne zavarava i ide ka tome da prosudi i da uvijek daje naputak, ideju što bi trebalo raditi, što mijenjati, kako bi se trebalo ponašati, a da budemo više u skladu s Evanđeljem. Fra Špiru i njegovo djelo karakterizira da je uvijek dijaloški otvoren. Problematizira nekoliko dimenzija, eklezijalnu, eshatološku, ali uvijek nas na neki način nuka da uđemo u dijalog s njim, da ne budemo indiferentni spram toga što i kako misli”, rekao je dr. Črpić.
Dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. Tonči Matulić posebno se osvrnuo na duboki trag koji je pokojni fra Špiro ostavio na KBF-u, jer taj duboki trag nema samo teološku vrijednost i težinu, nego, kako je istaknuo, još prije toga i važnije od toga ima osobnu, bratsku i prijateljsku vrijednost i težinu i odakle i proizlazi ova prisutnost.
„S velikim ponosom ističem da je pokojni profesor fra Špiro doktorirao na našem KBF-u u Zagrebu. Tragovi su uzajamni, nezaboravni. Ne možemo i ne smijemo ih zaboraviti, jer Špiro je u nama gotova stvar, jer zapravo mnogi od nas mogli bismo reći da smo, možda to zvuči pomalo čudno „alter” Špiro. Ne radi se samo o dragom prijatelju, subratu, i suputniku, a osobno mogu reći učitelju teološkog mišljenja, pogotovo u pogledu zahvaćanja u društveno tkivo, pa i u tkivo Crkve. Ovdje se radi o jednoj teološkoj, znanstvenoj, intelektualnoj veličini koja je zadužila ne samo svoju franjevačku zajednicu, već kroz nju hrvatsku teologiju u cjelini, hrvatsku katoličku socijalnu etičku misao, kao i Crkvu u cjelini u Hrvatskoj”, rekao je dr. Matulić.
Prvi pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve, član Upravnog vijeća Centra i pročelnik Katedre za socijalni nauk Crkve dr. Stjepan Baloban izrazio je zahvalu pokojnom dr. Marasoviću za višegodišnju suradnju u brojnim aktivnostima i zajedničkim traženjima novih putova prisutnosti kršćana i Crkve u rađanjima mlade hrvatske demokracije.
Često sam se u susretima, razgovorima i raspravama sa Špirom pitao „iz čega proizlazi njegova vizija Crkve i društva”. Pogled na njegov životopis ponudio mi je odgovor. Teme njegovog diplomskog, magistarskog i doktorskog rada bile su u širem smislu Crkva, rekao je dr. Baloban te istaknuo kako nakon izbora pape Franje nije imao prigodu razgovarati sa Špirom. No pretpostavlja da bi i u vremenu koje je pred nama, Špiro imao puno toga zanimljivoga i korisnoga reći, napisati i to kao slobodno socijalno misleći čovjek.
Osvrčući se na lik dr. Marasovića kao redovnika franjevca, novinara, znanstvenika, provincijalni ministar Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca fra Ljudevit Maračić podsjetio je na misao kojom se ponekad služio fra Špiro „Proroci šute, a poroci cvatu”, a iščupana je iz mnoštva riječi koje je znao fra Špiro nuditi brojnim slušateljima i čitateljima, kao da još i danas odzvanja u ušima onih koji su ga susretali, čitali ili slušali kao jednoga proroka.
„Voljeli smo da nas uzbuđuje i uznemiruje, jer su današnji ljudi, da parafraziramo opet Špiru, previše „potrošnjom drogirani, a nihilizmom grogirani” da bi se mogli latiti štiva koje uzburkava uhodani tijek života i mišljenja. Fra Špiro se nije mogao niti htio pomiriti s time. Kao istinski suvremeni prorok, svjestan da se ne radi o donkihotskom obračunu s utvarama, on se odvažno sučeljavao s raznim pojavama, razmišljanjima i događajima koje valja izmijeniti. Borio se tako sve do smrti”, rekao je Maračić te istaknuo da kao istaknuti katolički svećenik-redovnik, koji se nikad nije posramio svoje redovničke haljine, fra Špiro nastupa autoritativno, zahtjevno i odgovorno, poput autentičnoga novovjekovnog proroka. Ne želi ponuditi limunadu, nego pravi nektar. Bori se da današnji vjernici ne postanu „servilni krampusoidi”, već da postanu i ostanu pravi i dosljedni teofori-bogonosci.
Uz članove Komisije „Iustitia et pax” i Centra za socijalni nauk Crkve HBK, komemoraciji su nazočili franjevci konventualci kao i generalni tajnik HBK mons. Enco Rodinis. , dosadašnji provincijal provincije Presvetog Srca Isusova iz Sjedinjenih Američkih Država.
Fra Nicolas rođen je u Pittsburghu, Pensilvanija. U Treći samostanski red sv. Franje (franjevce trećorece) ušao je 1973. godine. Za svećenika je zaređen 1977. Studirao je i magistrirao duhovnost na St. Francis Seminary u Pensilvaniji, kemijske znanosti na St. Joseph University i doktorirao zdravstvenu skrb u Marylandu. Predavao je na franjevačkom sveučilištu Steubenville u SAD-u i bio član Kartause Maria Thronus Jesu Foundation koji vodi europski odjel franjevačkog sveučilišta Steubenville u Gamingu, Austrija.
Generalni kapitul franjevaca trećoredaca održava se od 12. do 26. svibnja u Gamingu u Austriji. Uime hrvatske Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša na Kapitulu sudjeluju fra Ilija Živković, bivši generalni ministar Reda, fra Nikola Barun, provincijal, i delegati Provincije fra Petar Bašić i fra Zvonimir Brusač.