Franjevačka provincija
Sv. Jeronima

Predavanje fra Massima Fusarellija o temi „Radosti, napori i izazovi službe ministra i kustosa“

Godišnji susret Generalnog definitorija i novoizabranih provincijskih ministara i kustoda Reda manje braće započeo je u utorak 28. lipnja u Generalnoj kuriji Reda u Rimu te traje do petka 8. srpnja. Na susretu sudjeluju i dvojica provincijala iz Hrvatske fra Milan Krišto (Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda, Zagreb) i fra Tomislav Šanko (Franjevačka provincija sv. Jeronima sa sjedištem u Zadru).

Obraćajući se braći ministrima i kustodima, generalni ministar  im je 29. lipnja poželio dobrodošlicu te rekao da se nada kako će boravak u Rimu biti vrijeme susreta, znanja i otvorenosti međunarodnoj stvarnosti Reda. „U sadašnjem trenutku Crkve, obilježenom sinodalnim hodom, vjerujem da će nam ovakvi susreti pomoći da postanemo univerzalniji, bolje upoznajući sebe i s obzirom na poslanje. Zamoljen sam da razmislim o radostima, poteškoćama i izazovima služenja vlasti danas. Rez koji biram je onaj sinodalnog hoda Crkve, koji također utječe na nas kao Red“, istaknuo je fra Massimo.

Promišljajući o paradigmi autoriteta i moći, generalni ministar dao je sliku svjetionika i iskre, ističući da svjetionik daje svjetlo i sigurnost, upozorava na opasnost, ali je statičan i ne miče se. Nadodao je da iskra svijetli, ne zasljepljuje i otvara mogućnosti. Fra Massimo je potaknuo braću na promišljanje o oblicima individualnog i grupnog vodstva te o odnosu između institucije i karizme, upitavši ih jesu li oni ti koji daju svjetlo.

„Sinodalni proces koji je papa Franjo otvorio u Crkvi nepovratan je i daje prednost slušanju i dijalogu za istinsku promjenu mentaliteta i djelovanja“, naglasio je. Generalni ministar predložio je tri koraka za novu paradigmu službe vlasti: zahvalnost, njegovanje tolerancije prema neizvjesnosti i vjera u Duha Svetoga.

Govoreći o zahvalnosti, istaknuo je da uobičajena paradigma polazi od čitanja problema, izazova, kašnjenja ili naših sposobnosti. No, čitanje vjere pomaže nam promijeniti pogled – rekao je. „Ovdje u našem životu i u službi pranja nogu braći možemo otkriti izvor radosti u tome da postajemo sve sposobniji prepoznati što je Gospodin učinio među nama, u braći i u našim bratstvima na različitim razinama“, nadodao je.

Osvrćući se na važnost njegovanja tolerancije prema neizvjesnostima, fra Massimo je potaknuo braću da nauče ne paničariti, čekati, biti strpljivi, ne željeti sve kontrolirati. Možemo naučiti prepoznati da smo nesigurni i uplašeni jer ne znamo kamo nas put vodi, ali možemo i naučiti nositi se s poteškoćama, naporima i sumnjama – rekao je.

Generalni ministar pozvao je braću da se otvore slobodi Duha koji, kako je rekao, otvara nove prostore života, mašte i pripovijesti, tjera da se zastane čak i u neriješenim područjima i daje nove impulse, daje dušu planovima čovjeka i projektima te pojednostavljuje život u dodiru sa stvarnošću svijeta.

„Uobičajena paradigma počinje od planiranja putovanja, čak i na elegantne načine kao što su različiti životni i misijski projekti. Zatim se dodaje ‚duhovna‘ referenca. To je ono što papa Franjo naziva ‚gnostičkim‘ i ‚pelagijevskim‘ stavom: svođenje stvarnosti na ideju i mišljenje da sve moramo i možemo sami. Učimo prepoznati ovo suptilno iskušenje u našim mentalnim obrascima i stvarnim postupcima. Ovdje možemo naučiti dati prostora Duhu Gospodnjemu i njegovu svetom djelovanju, koji je dinamična jezgra franjevačkog razlučivanja, koja prepoznaje aktivnu prisutnost Gospodina u svakome, u bratstvu i stvorenjima“, istaknuo je.

Službe koje obnašamo mogu za svakoga od nas postati trenutak dubokog obraćenja Gospodinu i novog pogleda na braću i na stvarnost – rekao je generalni ministar braći. „Duh nas Gospodnji također otvara stvorenju i svijetu, Crkvi, narodu Božjemu, obraćajući nas od onoga oblika klerikalizma koji svu stvarnost koncentrira na nas i našu organizaciju. Ne zaboravimo da smo kao Crkva hodočasnici među i sa ženama i muškarcima dobre volje, bez granica. To je karakteristično obilježje našeg identiteta kao braće svih i manjih, malih, bez povlastica, lišenih naslova i vanjskih jamstava“, naglasio je.

„Tada možemo naučiti biti u odnosu s drugima na nove načine: laicima, ženama, mladima, ljudima drugih vjera i kultura, onima koji su izgubili sve vjerske reference. U našim procesima čitanja stvarnosti u kojima sazrijevaju i odluke možemo naučiti slušati te glasove, komunicirati s njima, izvući se iz onoga što je preostalo od redovničkog i crkvenog života koji je previše samoreferentan“, izjavio je generalni ministar.

Sinodalni stil je u središtu, osobito u učenju slušanja svih glasova, poručio je fra Massimo. Nastavio je govoreći da, u tome smislu, Duh potiče na život u radosti vjere u ovom vremenu sa žarom i novim jezicima, na prevladavanje uobičajenih granica, na dijalog s različitim stvarnostima, na istinsko slušanje glasa malenih i siromašnih te na preispitivanje načina na koje su braća organizirana na različitim razinama.

„Promjena epohe koja nas pogađa traži od nas da toleriramo neizvjesnosti, bez da nas zaokuplja sadašnjost i da možemo gledati iz perspektive, da imamo viziju. Ovdje je važno ‚što‘, sadržaj naše službe, ali još više ‚kako‘, što je srce evanđeoskog stila, logike koja nas tjera da gledamo i služimo stvarnosti odozdo“, poručio je okupljenoj braći.

Duh nas čini otvorenima stvorenome i svijetu, teološkim mjestima djelatne prisutnosti Božje ljubavi – istaknuo je. „Sinodalni stil koji je u tijeku u Crkvi traži od nas da živimo službu s otvorenošću, slušanjem i spremnošću da dopustimo da nas ona preobrazi. Molim Gospodina za sve nas da rastemo na ovom putu“, zaključio je fra Massimo Fusarelli.