Košljun (otok Krk)

Samostan Navještenja Marijina

Biskupija krčka – Metropolija riječka

  • 51521 PUNAT
  • tel. 051/ 854 017 / fax. 051/ 855 590
  • Web stranica,  E-mail: fskosljun@gmail.com
  • fra Diego Deklić,  gvardijan,  magister novaka, moderator Duhovnog centra, e-mail: ofmdiego@yahoo.it
  • fra Klement Sršen
  • fra Stjepan Žužić, definitor, vikar, ekonom, mob. 091 589 36 18
  • fra Alfonz Orlić, bibliotekar

Otočić Košljun nastanjen je još u rimsko doba kada je na njemu izgrađen utvrđeni ljetnikovac. Od toga dobiva i ime: castellum – Košljun. Površina otočića iznosi 68.500 kvadratnih metara. Na njemu se nalazi oko 400 biljnih vrsta.

Od 12. stoljeća je glagoljaška benediktinska opatija sv. Marije s trobrodnom romaničkom crkvom čiji su temelji pronađeni ispod današnje samostanske crkve.

Na molbu vlasnika otoka, krčkih knezova Martina i Ivana Frankopana, 1447. godine papa Nikola V. dopušta da u samostan, koji je nakon smrti zadnjeg benediktinskog opata Dominika bio napušten, dođu franjevci opservanti iz Krka. Donacijom Ivana Frankopana i kćeri mu Marije Katarine, benediktinska crkva je povećana i obnovljena. Posvećena je Navještenju Marijinu.

Poliptih na glavnom oltaru izradio je venecijanski majstor Girolamo da Santacroce 1535. Iznad oltarnog luka je prikaz raja, čistilišta i pakla, djelo Francesca Ughetta iz 1653. To je najveća pomična slika u Hrvatskoj. Krovne grede su oslikane. Na šest pobočnih oltara nalaze se slike: Stigmatizacija sv. Franje (Francesco da Santacroce), sv. Diego (fra Josip Rossi), sv. Antun i sv. Karlo Boromejski (Bartolomeo Gianelli); te sv. Petar Alkantarski (Franjo Jurić). Gospin oltar ima kip iz 16. stoljeća. i povezan je s nekad brojnom bratovštinom. Uz nju je bila vezana “posujilnica” za pomaganje i obranu siromašnog naroda od lihvara. Djelovala je ovdje za čitav otok Krk od 17. do 19 stoljeća.
Iz najnovijeg doba je križni put (Ivo Dulčić). Orgulje je izradio Ivan Milavec iz Ljubljane 1908.
Klaustar je u današnjem obliku iz 16./17.stoljeća.

Kapelice daju posebnu draž Košljunu. Prva na putu od pristaništa je Sv. Porođenja ili kapela Jaslica (spominje se 1651.) s vrijednim baroknim kipovima. U šumi je kapela Sv. Križa (sv. Jerusolima) pred kojom su postaje križnog puta u obliku tlocrta Jeruzalema. U toj je kapelici čašćeno čudotvorno raspelo koje je proplakalo 25. ožujka 1723., a koje je nošeno u procesijama za kišu. Ono se danas čuva u sakralnoj zbirci. Kapela i križ prvi put se spominju 1579., a kapelu je 1976. oslikao freskama Bruno Bulić. Ozidanim puteljkom prema jugu stiže se do priproste kapelice sv. Franje (spomenute 1654.), koju je Bruno Bulić 1964. godine oslikao prizorima iz svečeva života (na freskama su braća koja su u vrijeme slikanja živjela na Košljunu). Od ove kapele vodi puteljak do špilje Gospe Lurdske podignute 1914. godine

Samostanska je knjižnica najstarija i najveća na otoku Krku s fondom od oko 30.000 jedinica, od kojih do 100 inkunabula. Dragocjenost je prvo izdanje latinskog prijevoda Ptolomejeva atlasa iz Venecije 1511. (jedan od ukupno tri sačuvana primjerka u svijetu). Tu je i Strabonov atlas tiskan u Baselu 1571. Samostanski je arhiv bogat ispravama. Glazbena zbirka ima vrijedne unikate i neumatske zapise iz 11. stoljeća i iluminirane korale.

Košljunski je samostan kroz svoju prošlost imao razne namjene Od starine je do danas kuća novicijata. Od 1894 do 1927. u njemu je kolegij s nižom gimnazijom To je bila prva gimnazija s hrvatskim nastavnim jezikom u Istri i Kvarneru.

Budući da se Košljun smatra oazom mira, ne čudi da mnogi ljudi upravo ovdje žele provesti nekoliko dana u molitvi i sabranosti. Od ožujka do studenoga ovamo dolaze skupine različitih profila (svećenici, bogoslovi, obitelji, mladi, ministranti…). Neka su braća uključena u vođenje duhovnih programa u duhovnom centru. Na Košljunu se održavaju i kulturne priredbe: koncerti, izložbe i slično.

Posebni vid evangelizatorsko – pastoralnog djelovanja braće je propovijedanje, ispovijedanje, i vođenje duhovnih obnova po župama, te prihvat posjetitelja Košljuna. Braća vode skupine školske djece, studente i neke posebne grupe, želeći im pomoći da osim kulturnih vrijednosti, na Košljunu otkriju i duhovne vrijednosti.

Važnija slavlja tijekom godine:
Božićna polnoćka (25.XII.), sv. Antun Padovanski (13.VI.), Porcijunkula (2.VIII.), sv. Franjo Asiški (4.X.).