Kampor (otok Rab)

Rab Samostan sv. Bernardina

Biskupija krčka – Metropolija riječka

Samostan je često pod imenom sv. Eufemije (po crkvici uz koju je sagrađen). Franjevci su u Rabu od vremena sv. Franje (u sklopu provincije Sklavonije je rapska kustodija). Dana 5. svibnja 1287. rapski biskup Grgur de Hermolaus, preseli benediktinke u današnji samostan a u njihov sv. Ivana dovodi franjevce.

Na molbu stanovnika Raba, sv. Ivan Kapistranski, generalni vikar opservanata, ovlašćuje 24. svibnja 1445. provincijala Sklavonije fra Šimuna iz Dubrovnika da pošalje na Rab franjevce. Fra Nikola Puliksano iz Zadra, izabere povrh sv. Eufemije mjesto izvan grada ali blizu njega. Povelja od 9. siječnja 1446. opisuje kako je arhiprezbiter Keptalo uveo fra Nikolu iz Šibenika u posjed samostana. Donator gradnje je Petar Car. Samostan je jednostavan: jedina reprezentativna prostorija, blagovaonica, urešena je slikom Posljednje večere (autor nepoznat, vjerojatno kasna renesansa). Sliku s temom dolaska sv. Franje u Dalmaciju, gradnje i djelovanja samostana naslikala je Eva Koeberle, 1971., na lesonitu. Marija, žena donatora Petra Cara, oduševljena svečanošću proglašenja svetim Bernardina Sijenskoga u Rimu 1450., u čast svecu podiže gotičku crkvu (ugovor o gradnji je sklopljen 1451. s Jurjem iz Zadra). Poliptih glavnog oltara (desetak slika na drvetu braće Vivarini iz Venecije, postavljen 1458.) prikazuje sv. Bernardina, sv. Petra (donator Petar Car), sv. Antuna, sv. Kristofora (zaštitnik otoka i grada), sv. Franju (s križem i knjigom u ruci), sv. Jeronima (zaštitnik Dalmacije i Provincije), sv. Ivana Krstitelja, sv. Eufemiju (zaštitnica Kampora) i sv. Ljudevita Anžujskog, a povrh je Bogorodica s Djetetom. Na kasnogotičkom raspelu je ekspresivno Kristovo lice. Crkva je posvećena 1466. (u nazočnosti petorice dalmatinskih biskupa). Sliku “Grčke Gospe” poklanja Marija, sestra Andrije Chimalarcha, izvršujući bratovu oporuku (obitelj je pred Turcima izbjegla iz Carigrada u Rab, pa Veneciju.). Za sliku je podignut oltar, dodan barokni okvir i kapela.

Crkva je barokizirana u XVII. stoljeću, a 1669. dobiva oslikani strop (27 slika: B.D.M. sa sv. Bernardinom i sv. Kristoforom, život sv. Franje i franjevačkih svetaca, drvo, rad Napolijeva sina iz Splita). Iz toga doba su: svetohranište, kameni oltari sv. Franje i sv. Križa (maknuti 1929.) i stup za uskrsnu svijeću. Fra. Vladislav Brusić 1929. preuređuje crkvu radi povećanja prostora. U skladu sa uredbama II. vat. sabora crkva je preuređena po nacrtu fra Vinka Fugošića dogradnjama (pazinskim kamenom, rapski klesar Mihovil Damjan), a novopostavljeni glavni oltar je posvećen 6. prosinca 1979.

Crkva je bila sastajalište i pokapalište rapskoga plemstva (pod je prekriven cementnim pločicama 1903.). Grobne ploče: donatora Petra Cara (s grbom, vjerojatno rad Andrije Alešija iz Drača) uzidana je u klaustru, a ona s natpisom “Sep/ultura/. de Fratelli” (s trokračnim pleterom) pred “kapelom Grčke Gospe”.Klaustar (bez ukrasa, s polukružnim lukovima na stupovima) također je iz donacije Petra Cara iz 1446. Sarkofag s likovima Marije s Djetetom, sv. Franje i sv. Ljudevita je po tradiciji pripadao ličkoj kneginji Magdaleni Budišić (umrla 1532.), trećoretkinji koja je u Rabu sagradila franjevkama samostan sv. Antuna. Na grlu bunara za kišnicu je benediktinski grb: tri brda s jednim križem.Osnovna škola (vodila su je braća u gospodarskoj kući), pa mlin za masline, kotlovi za pečenje rakije i arsenal (na raspolaganju svakome) govore o samostanu kao kulturnom i gospodarskom središtu.U samostanu je djelovao skriptorij u kojem su pisani i iluminirani liturgijski priručnici do XVIII.st. (poznat je iluminator fra Bernardin iz Raba, 1512.). U novije se doba ističu: fra Vladislav Brusić iz Vrbnika (poglavar, pisac monografije o otoku) prvi je ukazao na uvjete za razvoj turizma, fra Odoriko Badurina s Paga (1936-1956. proučio i uredio sve rapske arhive) pisac “Velike kamporske kronike” i fra Andrija Bonifačić s Punta (poglavar), prevodilac svetačkih spisa. U knjižnici (oko 7500 bibliotetskih jedinica) su zastupljene inkunabule i rani tisak. Ima i Aristotelovih spisa. Rukopisni fond čuva Zakonik grada Raba iz 1598. Uz knjižnicu i arhiv (u 1970. uređenim prostorijama) je i arhiv Raba. Zbirka dragocjenosti je uređena polovicom sedmoga desetljeća XX. st. Tu su: slika sa oltara sv. Franje (Gian Antonio Guardini, XVII.st.), Navještenje (Antonio Belucci iz Trevisa, oleat), dvije ikone Bogorodice s Djetetom i jedna sv. Antuna Padovanskog (Bogorodice vjerojatno iz XIV. st., sv.Antun iz XVI.st.), Kristovo rođenje (Guido Manes), Mater dolorosa (nepoznati autor), Čudo sv. Antuna (nepoznati autor, XVIII.st.), dvije ikone ruske bizantske škole (donesene 1870.g.), reljefni prikaz Razapinjanja (na škrinji od maslinova drveta, prema slici Andree Mantegne), procesionalni franjevački križ izrađen po oporuci donatora samostana Petra Cara (pozlaćeno srebro, filigranski rad iz Raba, XVI.st.) s četiri evanđelista uz Krista i sv. Franjo, sv. Bonaventura, sv. Antun Padovanski, sv. Bernardin i sv. Margareta Kortonska. Među pergamenama uz iluminirane korale izložen je svitak hebrejske pergamene s tekstom početka biblijske knjige Ponovljenoga zakona. Tu su i keramičke pločice s klinovitim pismom (poklon Ive Kuglija, zagrebačkog knjižara) i kipići s hijeroglifima, arheološki nalazi i etnografska zbirka.Stalna izložba slika fra Ambroza Testena (103 je naslikao za boravka ovdje) je u crkvi sv. Eufemije od 1989.Kampor je bio kapelanija župe Rab koju su franjevci pastorizirali, a 1836. osnovana župa sv. Eufemije povjerena je braći, koja ispomažu i župnicima i duhovni su asistenti sestrama benediktinkama i franjevkama. Naseljavanjem okolice nakon II. svj. rata i izgradnjom ceste do bolnice i hotela u Suhoj Punti samostan je izgubio izoliranost, a zauzetošću braće uščuvan je, zaštićen i opremljen.Samostan je spomenik kulture prve kategorije.

Važnija slavlja tijekom godine:

Uskrsni ponedjeljak (“Magdalenino”) i sv. Eufemija (16.IX.).FSR: oko 50 članova, sastanci prve nedjelje u mjesecu.

Literatura:

O. Ladislav Brusić. Otok Rab. Zagreb, 1925. o. Andrija Bonifačić. Samostan svete Eufemije Kampor na otoku Rabu. Zagreb, 1985.