Uz 700. obljetnicu ljekarne Male braće o fra Ivanu Evanđelisti Kuzmiću

Fra Ivan Evanđelist Kuzmić (Dubrovnik, 20.XI.1807. – Dubrovnik, 31.12.1880.) prvi je ljekarnik franjevac Male braće koji je završio farmaceutske studije. Nakon završenog studija u Padovi, uspješno je vodio ljekarnu Male braće, čak 45 godina (od 1835. do 1880.).

Osim na farmaceutskom području, njegov znanstveni rad odlikuje se čudesnom raznolikošću. Uz kraće stručne radove različitog spektra, objavio je: „Onori funebri resi alla memoria di F. Urbano Bogdanovich…“, Ragusa 1863.; „Cenni storici sui minori osservati di Ragusa, raccolti dal P. P. Giovanni Evangelista Cusmich dell ordine stesso“, Trst 1864.; „Onori funebri resi alla memoria di monsignore fra Sebastiano Francovich…“, Split 1866. Kuzmić je skupljao i proučavao morske i slatkovodne školjkaše.

Već 1869. postao je dopisni član Belgijskog malakološkog društva u Bruxellesu, a u svoje članstvo upisalo ga je 1885. Zoološko-botaničko društvo u Beču. Bio je i član hortikulturnog društva u Trstu. Kao neka vrst priznanja za različite njegove znanstvene doprinose, ostali su tragovi o njemu u imenima školjki, koje su po njemu dobile ime. To su, na primjer: Clausila Kuzmici; Scalaria Kuzmici; Emarginula Kuzmićiana; Turbonilla Kuzmići; Malenopisis Kuzmići; Hyaliua Kuzmići; i druge.

Bio je među osnivačima više muzeja u našoj domovini, što je slučaj i s prirodoslovnim muzejom u Dubrovniku. Kad bi došlo do osnivanja tih muzeja, u pravilu bi im poklanjao svoje zbirke. Vjerojatno ga je smisao za hortikulturu povezivao s otočićem Lokrumom, na kojem je često boravio u vremenu kad je Lokrum bio u vlasništvu nadvojvode Maksimilijana, kasnijeg cara Meksika, i njegove supruge Charlote. Bio je imenovani njihov dvorski kapelan.


Kuzmić je k tome našao vremena baviti se knjižnicom samostana i rukopisima. Bio je i glazbenik, neko vrijeme vodio je i glazbenu školu u Dubrovniku. A velikim dijelom zahvaljujući upravo njegovu radu u samostanu Male braće sačuvano je i katalogizirano vrijedno notno blago. U glazbenom samostanskom arhivu još su do danas, iz poštovanja prema njemu, sačuvane kartonske kutije u koje je on spremao note. U tom arhivu, kako tvrde znalci, 13 % je starih kompozicija koje uopće Hrvatska ima, a većina tog blaga sakupljena je upravo zahvaljujući Kuzmiću.

Samo u nekoliko tjedana nakon što je umro, njegov prijatelj, jedan od najpoznatijih tadašnjih hrvatskih prirodoslovaca Spiridion Brusina, u siječnju 1881. u „Viencu“ u pet nastavaka, objavio je o njemu biografske crtice.

Fra Stipe Nosić