započeo je 54. teološko-pastoralni tjedan

tpt1

S temom “Siromašna Crkva – Crkva za siromašne u novoj evangelizaciji” u Međubiskupijskom sjemeništu na Šalati u utorak 28. siječnja započeo je 54. teološko-pastoralni tjedan. I ovogodišnji TPT okupio je više od šesto svećenika, redovnika, redovnica i vjernika laika iz Hrvatske, BiH, Srbije, Crne Gore te drugih europskih zemalja. Organizator skupa je Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Pozdravljajući sudionike veliki kancelar KBF-a zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić naglasio je kako je tema usko povezana uz riječi, znakove i program pape Franje. On nije izabrao svoje ime samo iz pobožnosti prema popularnom svecu kršćanske baštine. Njegovo je ime i program. Papa Franjo želi Crkvu siromašnu za siromašne.
Siromaštvo ima svoju objektivnu i subjektivnu dimenziju. Papa Franjo ne govori o siromaštvu općenito, kako bi to on rekao, o apstraktnom siromaštvu koje i ne postoji. Siromaštvo je tijelo siromašnoga Isusa, a prepoznajemo ga u gladnom djetetu, u onomu koji je bolestan, u nepravednim društvenim strukturama. Kršćanin se treba spustiti do tijela Isusova. Ali kršćanin ne smije dopustiti da mu blagostanje oduzme nadu, da ga duh blagostanja na kraju dovede do toga da izgubi smisao života. Za Svetog Oca su nada i siromaštvo usko povezani. Jer siromaštvo je lijek za lijenost, a lijenost je nedostatak nade. Ono što, prema Papi, nedostaje zapadnome svijetu jest nada i zato se nalazi u stanju kolektivne lijenosti. Lijenost je umor duha, tromost i bezvoljnost za ono što se tiče Božjih stvari, rekao je kardinal Bozanić, te pozvao sudionike da promišljanja ovoga Tjedna budu poticaj na širenje obzorja i poziv na otkrivanje znakova vremena, “kako bismo se otvorili djelovanju Duha Svetoga, svjesni da je Crkva u svim svojim članovima pozvana na trajnu obnovu i obraćenje”.
Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić u pozdravnoj riječi uime BK BiH i katoličkih učilišta u BiH pohvalio je odabir teme. U tom duhu podsjetio je kako se valja vratiti evanđeoskim vrijednostima, da Crkva bude prepoznatljiva, a upravo to može sa snažnim oružjem, evanđeoskom riječju.
Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Alessandro D’Errico prenoseći sudionicima blagoslov pape Franje, naglasio je kako je tema TPT-a osobito značajna, jer se uklapa u kontekst sugestivnih pastoralnih uputa koje je Papa želio dati sveopćoj Crkvi od samog početka pontifikata. Stoga želim s vama podijeliti veliku radost zbog odabira teme, što još jednom potvrđuje duboke veze zajedništva Crkve Božje koja je u Hrvatskoj sa Svetom Stolicom i sinovske odanosti prema Petrovu nasljedniku, rekao je nuncij te istaknuo kako je tema aktualna i radi pastoralnih izazova “pred kojima se nalazimo, u okviru dubokih preobrazba koje su se dogodile minulih godina, a i zbog novih vidika koji su se otvorili nakon potpune integracije Hrvatske u Europsku uniju”.
Rektor zagrebačkog sveučilišta prof. dr. Aleksa Bjeliš odao je priznanje svim profesorima i svima onima koji su sudjelovali u organizaciji toga izuzetnog skupa sastojnice Zagrebačkog sveučilišta. U osvrtu na temu, naglasio je kako ona potiče da se krene od srca, tj. da se nađe put do srca. Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić također je izrazio radost radi odabira teme – siromaštva koje pogađa mnoge, a na koje odgovor daje socijalni nauk Crkve.
Otvarajući TPT, dekan KBF-a dr. Tonči Matulić istaknuo je da je KBF svjestan svoje odgovornosti u Crkvi i za Crkvu, ali i više od toga, predložio je ovogodišnju temu. Reći će se, a već su se mogli čuti takvi komentari, da je temu izdiktirao papa Franjo koji je od svoga izbora na Petrovu stolicu u ožujku 2013. godine, svojim gestama i svojim riječima skrenuo pozornost Crkve i svijeta na problem i izazove siromaštva, podjednako u Crkvi i u svijetu. Protiv činjenice nema argumenta. Tema siromaštva dolazi danas iz jednog drugog pravca, ne onog materijalnog siromaštva, nego siromaštva što ga proizvodi društvo obilja i blagostanja. Bogatstvo razvijenih društava uzrokuje siromaštvo duha, ali to siromaštvo, tako nazvano, nije plod Duha Svetoga kao u blaženstvima, nego je pokazatelj nutarnje praznine koja katkada graniči s ispraznošću života i egzistencijalnim besmislom. Suvremena misao o siromaštvu treba povesti računa i o siromasima koji žive usred blagostanja, koji se kupaju u obilju, ali koji uza svo bogatstvo osjećaju duboku prazninu, samoću, besmisao pa čak i ništavilo, upozorio je dr. Matulić, te podsjetio kako je govor Crkve o siromaštvu dug.
Tako je i Drugi vatikanski koncil u središte pozornosti Crkve stavio one posljednje u povijesti čovječanstva – dakle siromašne. Jer, duboka je i proživljena bila svijest koncilskih otaca o siromašnoj Crkvi i Crkvi siromašnih, koja je, napuštajući trijumfalni oblik, snagom evanđeoske vjere zaronila još dublje u tajnu vlastitoga bitka. Iako Koncil nije donio zasebni dokument ni o siromašnoj Crkvi, ni o siromaštvu u Crkvi, niti o Crkvi za siromašne, tema siromaštva je, ipak, kao evanđeoski nalog i kao zahtjev pastoralne prakse, čudesno provučena kroz cijeli koncilski nauk. Odatle je sazrijevala misao o siromaštvu i u poslijekoncilskom razvoju socijalnoga nauka Crkve. Stoga, nije pretjerano reći da je koncilsko učiteljstvo Crkve ujedno i koncilsko učiteljstvo siromaštva, podsjetio je dekan KBF-a, te izrazio nadu da će predavači, zajedno sa svim sudionicima u raspravama i razgovorima osvijetliti dublji smisao siromaštva i ponuditi poneko korisno pastoralno nadahnuće za osmišljavanje nove evangelizacije koju priželjkuje Crkva.
S otvorenja skupa, sudionici su uputili brzojav papi Franji koji potpisuje veliki kancelar KBF-a kardinal Bozanić, a tekst je pročitao predsjednik Povjerenstva TPT-a dr. sc. fra Anto Barišić.
Svečanosti otvaranja nazočili su i nad/biskupi iz Hrvatske i BiH na čelu s predsjednikom HBK zadarskim nadbiskupom Želimirom Puljićem, te beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar, provincijali i provincijalke, predstavnici drugih vjerskih zajednica u Hrvatskoj, rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta dr. Željko Tanjić, profesori drugih katoličkih bogoslovnih fakulteta u Hrvatskoj i BiH. I ovogodišnji TPT okupio je više od šesto svećenika, redovnika i redovnica, te vjernika laika iz Hrvatske, BiH, Srbije, Crne Gore, te europskih zemalja.