Franjevačka provincija
Sv. Jeronima

Nacionalna proslava 1700. obljetnice Milanskog edikta u Rakovici

edikt

Na blagdan sv. Jelene Križarice, u nedjelju 18. kolovoza, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodio je u Rakovici euharistijsko slavlje o nacionalnoj proslavi 1700. obljetnice Milanskog edikta. U koncelebraciji uz dvadesetak svećenika bili su i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić, riječki nadbiskup Ivan Devčić, šibenski biskup Ante Ivas i domaćin gospićko-senjski biskup Mile Bogović.
U pozdravu biskup Bogović pojasnio je smisao toga vjerničkog okupljanja. Našli smo se ovdje jer je zaštitnica župe Rakovica sv. Jelena Križarica, majka cara Konstantina koji je 313. objavio edikt o slobodi Crkve. Blagdan Jelene Križarice, majke i odgojiteljice, potaknuo nas je da uključimo udruge koje rade na očuvanju kršćanskih obitelji i braka u našem narodu. Nije pretjerano očekivati da europski čovjek bude na ovim našim europskim prostorima obranjen u svom kršćanskom i ljudskom dostojanstvu. Takvu aktivnost prepoznajemo u akciji “Uime obitelji”, u udruzi “Žena u domovinskom ratu” i u djelatnosti udruge “Hrvatske žena”. Rakovica je poznata po buni koja je pokrenuta za slobodu naše nacionalne obitelji. Neka postane poznata i po inicijativi za obranu čovjeka i svake ljudske obitelji. Vjerni hrvatski narode, pomozi Europi da ide naprijed u skladu sa svojim kršćanskim korijenima, da ne napušta pobjednički Kristov križ, poručio je biskup Bogović.

U homiliji kardinal Bozanić istaknuo je da slavimo “veliku ženu svete uspomene”, kako caricu Jelenu naziva sveti Ambrozije, biskup i crkveni naučitelj. Osvrnuvši se na njezin životni put, podsjetio je kako je godine 312. postala kršćankom te se odlikovala kršćanskim krepostima i milosrđem prema potrebnima. Povezujući njezin lik s porukom misnih čitanja, kardinal je istaknuo posebnu ulogu žene u kršćanstvu. Ta se uloga odražava u liku Djevice Marije, koja je, prema riječima pape Franje, iznad apostola, rekao je te podsjetio i na poziv blaženog pape Ivana Pavla II. upućenog u Dubrovniku u lipnju 2003. godine: “Hrvatske žene, svjesne svojega vrlo uzvišenoga poziva ‘supruge’ i ‘majke’, nastavite gledati na svaku osobu očima srca te joj ići ususret i biti uza nju osjetljivošću, što je vlastita majčinskome osjećaju. Vaša je nazočnost prijeko potrebna u obitelji, u društvu, u crkvenoj zajednici.”

Nadalje, kardinal je istaknuo značenje proslave 1700. obljetnice Milanskog edikta, kojim je počelo novo povijesno razdoblje, ne samo za kršćanstvo, nego i za čovječanstvo. Tim pravnim aktom nije samo završen višestoljetni progon kršćana, nego je doneseno načelo slobode vjeroispovijesti, rekao je kardinal te pojasnio kako je to nije bio akt o toleranciji, nego o ravnopravnosti svih vjeroispovijesti. Možemo reći da Milanskim ediktom prvi put u povijesti dolaze do izražaje dvije dimenzije prevažne za dobro organiziranje društva i političke zajednice, a to su: vjerska sloboda i laičnost države, rekao je kardinal te podsjetio kako predaja povezuje Konstantinovu pobjedu iz godine 312., koja je prethodila Milanskom ediktu, s njegovim viđenjem što ga je imao u “simboličkoj noći svoje nevjere” kad mu se na nebu pojavilo znamenje u vidu križa te je čuo glas: “U ovom ćeš znaku pobijediti”. Kristov križ jedini je znak naše pobjede. Kao pojedinci i kao narod toliko smo puta to osjetili i doživjeli u našoj hrvatskoj povijesti. Bez mudrosti križa i bez ljubavi prema Kristu, u čovjeku se javlja neprihvaćanje evanđeoskih izazova. Ljubav mora biti nošena samo ljubavlju i to je njezin križ. Mudrost križa stavlja Boga na prvo mjesto. Križ naš svagdanji po Kristu postaje svagdanji pogled ljubavi, nade i vjere, posvijestio je kardinal Bozanić, te istaknuo kako smo u Godini vjere pozvani u križu vidjeti dar koji nam je dan da bismo vjerovali da se ništa ne događa izvan Božjih ruku, te da nas sve to snažnije privlači Kristu. Naime, mudrost križa nas usmjeruje na slavlje pobjede ljubavi nad mržnjom, opraštanja nad osvetom, služenja nad gospodarenjem, poniznosti nad ohološću, jedinstva nad podjelama. Današnji nas blagdan poziva da se ne bojimo istine, da sačuvamo čistoću vjere te da ustrajemo u karitativnoj revnosti, istaknuo je kardinal.
U nastavku homilije govoreći o tome kako je vjerska sloboda u ishodištu moralne slobode, kardinal je rekao: “Otvorenost istini i dobru, otvorenost Bogu, ukorijenjena u ljudsku narav, daje puno dostojanstvo svakom čovjeku i jamstvo je uzajamnog poštovanja među osobama”. Stoga gledajući iz povijesne perspektive možemo reći da je Milanski edikt početak procesa koji nije dovršen. Događaji koji su slijedili bili su podloga za bremenitu povijest uspona i padova; odnosa suradnje, nerazumijevanja i napetosti između politike i vjere. U svemu tome možemo kao ključ za čitanja uzeti: kakvo je u pojedinim povijesnim razdobljima bilo poštovanje i ostvarivanje vjerske slobode. Promatrajući našu hrvatsku stvarnost, mogli bismo reći da Bog Crkvu u hrvatskom narodu vodi do dubljeg razumijevanja naše povijesti i to u nastojanju da što realnije uočavamo sadašnjost u kojoj živimo. Podižući pogled prema Kristovu križu, u stalnom odnosu s Kristom živim i prisutnim, otvarajući mu svoje srce i svoj um u osobnoj i zajedničkoj molitvi, učimo stvari promatrati na nov način i shvaćati njihov pravi smisao. Kao vjernici pojedinačno, i kao Crkva zajedno, ne smijemo ostati samo aktivni promatrači, nego i odgovorni djelatnici. Zauzimanje za vjersku slobodu u nas je zalaganje za čovjeka, njegovo dostojanstvo i istinsku demokraciju u društvu i državi, upozorio je kardinal Bozanić, istaknuvši kako je kninski slučaj zlostavljanja zbog vjere i kršenja temeljnih ljudskih prava, primjer nepopuštanja zloupotrebi položaja i nezakonitoj prisili, pa i po cijenu žrtve i otpuštanja s posla, ali i pobjeda zakonitosti, poziv je svim katoličkim djelatnicima u zdravstvu na hrabro svjedočenje svoje vjere i dosljedno življenje svoga kršćanskog poziva. “I građanske inicijative koje promiču ustavno pravo roditelja da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece, kao i one koje se zalažu da se zaštiti brak kao ustanova jednog muškarca i jedne žene, pomažu odgovornima u državi i društvu da se, poštujući tradiciju hrvatskog naroda, što konkretnije zauzmu u provedbi zakona i međunarodnih povelja o temeljnim ljudskim pravima. Sve je to u službi čovjeka, a pomaže razvoj demokratskih procesa u hrvatskom društvu”, rekao je zagrebački nadbiskup u propovijedi, zamolivši zagovor Presvete Bogorodice, najvjernije odvjetnice Hrvatske, sv. Jelene Križarice, bl. Alojzija Stepinca i svih hrvatskih mučenika.

Nakon popričesne molitve, nadbiskup Puljić čestitao je biskupu Bogoviću što je sa svojim suradnicima proslavu sv. Jelene i uzdigao na nacionalnu razinu te tako povezao godišnji spomen majke cara Konstantina i obljetnicu Milanskog edikta. Biciklistima je nadbiskup Puljić predao upaljenu uljanicu da ju ponesu u Milano. Pojasnio je kako uljanica potječe iz doba cara Konstantina, a nađena je u okolici Siska. Ona svjedoči da je u to vrijeme svjetlo vjere svjetlilo u brojnim srcima na našim prostorima. Neka i ova uljanica iz davnih vremena progovori danas našem narodu, današnjoj zajednici naroda Europe u koju smo ušli i cijelom svijetu, kako nam je svjetlo vjere neobično važno, istaknuo je predsjednik HBK.
Zatim su nadbiskup Devčić i domaći župnik preč. Pero Bogut uručili voditeljima udruga i KUD-ova zahvalnice sa slikom sv. Jelene Križarice u trajni spomen na tu proslavu. Pjevanje je predvodio senjski pjevački zbor pod ravnanjem Ivana Prpića Špike i orguljsku pratnju ovogodišnjeg mladomisnika Josipa Šimatovića. O završetku euharistijskog slavlja, proslava je nastavljena prigodnim programom KUD-ova.