Franjevačka provincija
Sv. Jeronima

Predstavljena knjiga „Klaustar Male braće remek-djelo stvaralaštva“ autora dr. fra Stipe Nosića

Knjiga „Klaustar Male braće remek-djelo stvaralaštva“ autora dr. fra Stipe Nosića predstavljena je u ponedjeljak, 12. travnja u samostanskom klaustru u Dubrovniku. Knjigu je uz autora Nosića predstavio umjetnički fotograf Željko Šoletić. Uz knjigu na hrvatskom jeziku istovremeno je objavljena i engleska verzija knjige pod nazivom „Friars Minors cloister masterpiece of creativity“.

 

Dr. Nosić je kazao kako je kroz dvadeset godina promatrao kapitele u franjevačkom samostanu Male braće u Dubrovniku te je s vremenom počeo bolje zapažati pojedine detalje u samom klaustru, ali i na kapitelima. Zahvaljujući govoru kamene plastike, ali i arhivskih dokumenata i članaka stručnjaka, autor je došao do zaključka kako je sama gradnja kapitela započela od jugoistočnog stupa, pilona na kojem se nalazi napis Miha Brajkova, bez godine, i išla u smjeru kazaljke na satu. Sama konstrukcija se sastoji od 12 pilona i 120 dvostrukih stupova na kojima je 60 originalnih kapitela, a tu je i 12 rozeta. Kako nije postojala niti jedna potpuna sinteza za prosječne čitatelje o nastanku i simbolici kapitela, Nosić je priredio knjigu o tome.

 

Autor knjige je također na temelju svega istaknuo ulogu Miha Brajkova, za kojeg stoji da je on gradio klaustar, dodavši kako on sam to nije mogao osmisliti jer u kapitelima ima toliko teološko-liturgijskog izričaja pa je to morao osmisliti čovjek s teološkom naobrazbom, najvjerojatnije franjevac Vid iz Kotora koji je od 1327. do 1335. gradio i pravoslavni manastir u Dečanima na Kosovu. Istaknuo je i pretpostavku o njegovu portretu u reljefu na kapitelu 28, kao i liku klesara Miha Brajkova iz Bara i drugih klesara koji su radili na klaustru i koji su svoje portrete ugradili na kapitele.

 

Fotograf Šoletić opisao je način kako je radio fotografije težeći kroz desetak dana uvijek boljem svjetlu na kamenu i ujednačenosti fotografija čija važna dimenzija je upravo dokumentaristička. Istražio je i rad prijašnjih velikih umjetnika fotografa klaustra jer je riječ ne samo o najljepšem klaustru u Hrvatskoj nego je on i najfotogeničniji. Snimali su ga i Tošo Dabac i Nenad Gattin. Studioznim pristupom napravljene su snimke svih kapitela što je bilo teško s obzirom na to da južni dio klaustra nikad nije osvjetljen onako kako bi trebalo i nema se dojam plastičnosti odnosno trodimenzionalnosti da bi ga čovjek mogao doživjeti, pa je tu bilo potrebno simulirati sunčevu svjetlost. Spomenuo je i neke druge izazove pri snimanju i načine kako ih je rješavao.

 

Knjiga „Klaustar Male braće remek-djelo stvaralaštva“ otkriva razne „tajne“ o jedinstvenom franjevačkom dvorištu. Autor o tom graditeljskom spomeniku kulture iz prve polovice 14. stoljeća govori na nov način, koji se ne može naći u radovima povjesničara umjetnosti niti u turističkim vodičima. Kratkim „tematskim pričama“ pokušava rekonstruirati nastanak tog arhitektonskog bisera, dijela kulturno-povijesne urbanističke cjeline starog Dubrovnika, koji je i zbog graditeljske raznolikosti ovog originalnog dvorišta još 1979. dospio na popis UNESCO-a kao svjetsko kulturno dobro. Nije riječ o čistoj povijesti, nego o korištenju oskudnih arhivskih podataka i njihovoj kombinaciji s govorom kamene plastike i onim što aktualni vidljivi tragovi o klaustru odaju. U knjizi se, uz ostale fotografije, nalaze sada na jednom mjestu fotografije svih 60 kapitela kao i dio crteža kapitela koji su djelo R. Eitelbergera iz 19. stoljeća.

 

Povijesni izvori i rezultati arheoloških istraživanja otkrili su također i stvarni smjer izgradnje više od 440 grobova u klaustru i drugim prostorima samostanskog zdanja (u klaustru on započinje u jugozapadnom dijelu i suprotan je smjeru kazaljke na satu), u kojima su posljednje počivalište našli mnogi slavni Dubrovčani, među kojima su Ivan Gundulić i Miho Pracat.

 

Slog i tisak knjige, kao i prijevod na engleski, djelo su nakladnika Foruma iz Zadra.

 

Zbog epidemiološke situacije predstavljanje knjige je priređeno samo za medije.

 

Angelina Tadić